Država i društvo
U današnjem gospodarstvu utemeljenom na znanju inovacije i kreativnost predstavljaju osnovni pokretač gospodarskog razvoja, tako da je zaštita prava intelektualnog vlasništva među središnjim pitanjima svake razvijene države, pa tako i Hrvatske.
Trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima rastući je globalni problem. Razmjeri krivotvorenja i piratstva danas utječu na gotovo sve grane gospodarstva. Dani kada su se krivotvorili samo luksuzni proizvodi, a glazbeni CD-ovi i DVD nosači s filmovima se prodavali na ulici, predstavljaju prošla vremena. Danas se krivotvori gotovo sve – od dječje hrane i lijekova pa do automobilskih dijelova. Iza proizvodnje i distribucije krivotvorenih proizvoda i piratiziranog softvera, glazbe i filmova često stoje lanci međunarodnog organiziranog kriminala. Stoga je borba protiv kaznenih djela u području intelektualnog vlasništva jedan od deset prioriteta Europske unije u borbi protiv organiziranog kriminaliteta (EMPACT prioriteti). EUROPOL i EUIPO proveli su više istraživanja vezanih uz ove oblike nezakonite trgovine. Prema rezultatima novijih istraživanja objavljenih u Izvješću „Razotkrivanje ekosustava kriminaliteta u području intelektualnog vlasništva - fokus na pokretače i utjecaj“ u listopadu 2024. godine,proizlazi da je tijekom 2022. godine u Europskoj uniji oduzeto približno 86 milijuna krivotvorenih proizvoda, ukupne procijenjene vrijednosti veće od 2 milijarde eura. Procjenjuje se da nezakonita trgovina krivotvorenom robom predstavlja 5,8 % trgovine u EU. .
Nadalje, svjetska trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima procjenjuje se na iznos od 4 milijarde EUR.
Kao posljedica krivotvorenja i piratstva smanjuju se prihodi država (zbog nenaplaćenih poreza i carina) te se zatvaraju radna mjesta odnosno ne otvaraju se nova u inovativnim i kreativnim djelatnostima.
Uz navedene primarne negativne učinke krivotvorenja treba imati na umu i sekundarne društvene učinke, budući da određene kategorije krivotvorenih proizvoda negativno utječu na ljudsko zdravlje (primjerice, krivotvorena hrana, pića, lijekovi, cigarete, kozmetički proizvodi i slično) što izaziva povećane izdatke iz državnog proračuna u okviru zdravstvene skrbi za građane.
Također, krivotvorenje i piratstvo ne samo da trenutno utječu na smanjenje prihoda realnog sektora i smanjenje poreznih prihoda, te samim tim na smanjenje BDP-a i broj novootvorenih radnih mjesta, već i na konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini. U pogledu gospodarske budućnosti Hrvatske učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva prva je stepenica razvoju visokotehnoloških i visokoprofitabilnih grana industrije, doprinosi razvoju znanosti i obrazovanja te utječe na promjenu sustava vrijednosti unutar našeg društva.
Intelektualno vlasništvo ocijenjeno je kao ključni pokretač rasta i inovacija u Europskoj uniji, pa je borba protiv krivotvorenja izravno povezana i sa daljnjim jačanjem industrijske konkurentnosti EU-a na svjetskoj razini.
Iz studije EUIPO-a i Europskog patentnog ureda „Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva i ekonomska učinkovitost u Europskoj uniji“
proizlazi da industrije koje intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva ostvaruju 47% gospodarskog učinka Europske unije, imaju udio od 39,4% u ukupnoj zaposlenosti u Europskoj uniji, ostvaruju glavninu trgovine Europske unije s ostatkom svijeta, bilježeći pritom trgovinski suficit. U ovim je industrijama zaposleno više od 61 milijun građana Europske unije. U industrijama koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva plaće su za 41% veće nego u drugim industrijama.