Stop krivotvorinama

Objavljeni rezultati istraživanja o problemu krivotvorenja u Europskoj uniji

Na internetskim stranicama OHIM-a, EU Promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva (dalje: EU Promatračnice) objavljeno je izvješće pod nazivom „2015 Situation Report on Counterfeiting in the European Union“. Izvješće je rezultat rada na zajedničkom projektu EU Promatračnice i EUROPOLA i dostupno je na sljedećoj poveznici.

S obzirom na to da se povrede prava intelektualnog vlasništva danas većinom čine korištenjem računalnih mreža (prodajom krivotvorina putem nelegalnih internetskih prodavaonica ili oglasnika), to predstavlja dodatan izazov nadležnim državnim tijelima u otkrivanju počinitelja povreda prava i suzbijanju ove vrste gospodarskog kriminaliteta.

Na internetu se, naime, često nalaze vrlo sofisticirane „replike“ službenih internetskih stranica određenog proizvođača, koje potrošača vrlo lako mogu dovesti u zabludu pri kupnji na internetu (na str. 32. ovoga izvješća navodi se primjer takve nelegalne internetske stranice). Treba ponovno naglasiti da su predmetom krivotvorenja i prodaje danas proizvodi široke potrošnje, kao što su hrana i piće, proizvodi za osobnu njegu, kozmetički proizvodi, lijekovi, pesticidi, elektronički proizvodi, baterije, rezervni dijelovi za vozila i mnogi drugi. S obzirom na posljedice koje korištenje ovakvih krivotvorenih proizvoda može imati po zdravlje i sigurnost ljudi, radi se o prioritetnom području kaznenopravne zaštite, sukladno preporuci SOCTE (Europol’s Serious Organised Crime Threat Assessment) za razdoblje od 2014 - 2017. godine.

Rezultati istraživanja upućuju na to da je proizvodnja i distribucija krivotvorenih proizvoda oblik kriminaliteta često povezan s drugim, također vrlo ozbiljnim oblicima kriminaliteta.

Roba se proizvodi bez utvrđenih standarda u proizvodnji i bez kontrole kvalitete, često u vrlo nehigijenskim uvjetima, a sama proizvodnja ne podliježe inspekcijskom nadzoru. Tako proizvedena roba i/ili njezina ambalaža obilježava se krivotvorenim žigom, a u daljnjem procesu transporta i distribucije prati ju i krivotvorena poslovna dokumentacija. Izvješće sadrži  podatke o tome iz kojih zemalja najčešće krivotvorine potječu, kojim transportnim pravcima dolaze na teritorij  EU-a, te upućuje na novi problem slobodnih trgovačkih zona (Free trade zone) u kojima krivotvoritelji ili s njima povezane osobe pretovaruju krivotvorene proizvode i izrađuju novu krivotvorenu dokumentaciju, s namjerom da iste uvezu na područje EU-a.

No, navodi se i da je na području nekih država članica EU-a bilo slučajeva, pobliže opisanih u ovom izvješću, organizirane proizvodnje i prodaje krivotvorenih proizvoda.

Institucije Europske unije prepoznale su potrebu da zaštite potrošače i stvaratelje intelektualnih tvorevina (nositelje prava) od nezakonite proizvodnje i prodaje predmeta zaštite pravom intelektualnog vlasništva, kako bi inovacije i kreativnost i dalje bile osnovnim pokretačem rasta i razvoja u Europskoj uniji. Ovo istraživanje značajan je doprinos u stvaranju cjelovite slike o problemu krivotvorenja u Europskoj uniji te sadrži brojne informacije i slučajeve iz prakse, koje svakako mogu biti od značaja nadležnim institucijama država članica EU-a u borbi protiv ove vrste kriminaliteta.

Datum novosti: 25.5.2015.

Ispiši stranicu