Istraživanje o poslovnim modelima koji se koriste za povrede prava intelektualnog vlasništva putem interneta

Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva pri EUIPO-u objavila je rezultate prve faze istraživanja o poslovnim modelima kojima se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva na internetu, pod izvornim nazivom studije „Research on Online Business Models Infringing Intellectual Property Rights“.

Provedba istraživanja podijeljena je u dvije faze, a prva faza (koja je predmet ove studije) je kvalitativne prirode te pruža uvid u različite poslovne modele putem kojih se vrši povreda prava intelektualnog vlasništva putem interneta, dok je druga faza studije kvantitativne prirode i obuhvatit će detaljniju obradu pojedinih takvih povrjeđujućih poslovnih strategija.

U istraživanju provedenom za potrebe ove studije identificirano je i analizirano 25 različitih poslovnih modela putem kojih se vrši povreda prava intelektualnog vlasništva, a iz studije proizlazi kako korištenje navedenih poslovnih modela najčešće dovodi do povreda prava na žig i povreda autorskog prava, s time da se često događaju i slučajevi istodobne povrede nekoliko prava intelektualnog vlasništva.

U studiji se navodi kako je osnovna razlika između poslovnih modela koji dovode do povrede prava intelektualnog vlasništva putem interneta i onih kod kojih nema povreda u tome što su ovi prvi poslovni modeli često obmanjujući za potrošače i razvijeni su upravo za stjecanje dobiti od aktivnosti kojima se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, dok između tih poslovnih modela nema razlike u pogledu načina stjecanja prihoda od potrošača (radi se o prihodima od prodaje proizvoda, naknade za pretplatu, prihodima od oglašavanja i sl.). Primjeri obmanjujućih poslovnih modela su internetske stranice na kojima se potrošačima nudi krivotvorena roba na način da  potrošač stekne dojam da se radi o originalnom proizvodu ili modeli koji su povezani s krađom identiteta putem interneta. Kod ovakvih internetskih stranica zabilježeno je i širenje zlonamjernih programa (malware). S druge strane, postoje i poslovni modeli koji dovode do povrede prava intelektualnog vlasništva putem interneta, a koji nisu obmanjujući za potrošače, kao što je to slučaj s proizvodima koji se nude na skrivenoj mreži interneta (Darknet), putem koje potrošači svjesno kupuju robu kojom se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva.

Iz studije proizlazi da i u slučajevima kada postoji mogućnost identificiranja počinitelja koji svoje poslovanje temelje na ovakvim nezakonitim poslovnim modelima i poduzimanja određenih pravnih radnji protiv takvih počinitelja,bilo putem tužbe u parničnom postupku, kaznene prijave, alternativnog načina rješavanja spora ili putem „upozorenja i uklanjanja“ (notice and takedown), utvrđeno je da pružatelji takvih usluga nerijetko nastave s povrjeđujućim aktivnostima putem novog korisničkog profila, novog naziva domene i slično.

Studija je dostupna je na sljedećoj poveznici.

 

Datum novosti: 15.7.2016.